Realizam (književnost)

Književni realizam je naziv za pokret u književnosti 19. vijeka, odnosno odraz širih realističkih tendencija u umjetnosti na književnost karakterističan za taj period. Nastao je u Francuskoj kao svojevrsna reakcija na romantizam, odnosno njegovo inzistiranje na sentimentalizmu i fantastici. Pristaše književnog realizma su nasuprot tome držali da se život i društvo u književnim djelima mora opisivati "onakvim kakvim jest", uključujući "banalne" likove i događaje iz svakodnevnice. Realizam se kasnije iz francuske proširio i na druge evropske književnosti. Jedan od njegovih izvedenih oblika je bio književni naturalizam.

Predstavnici

Francuski realizam

• Stendhal
• Honore de Balzac
• Gustave Flaubert

Ruski realizam

• Nikolaj Vasiljevič Gogolj
• Lav Nikolajevič Tolstoj
• Fjodor Dostojevski
• Ivan Sergejevič Turgenjev
• Ivan Gončarov

Engleski realizam

• George Eliot
• William Thackeray
• Thomas Hardy
• Charles Dickens
• Arnold Bennet

Poljski realizam

• Boleslaw Prus

Hrvatski realizam

• August Šenoa
• Eugen Kumičić
• Ante Kovačić
• Janko Leskovar
• Ksaver Šandor Gjalski
• Vjenceslav Novak
• Silvije Strahimir Kranjčević

Srpski realizam

• Laza Lazarević
• Stevan Sremac
• Milovan Glišić
• Borisav Stanković
• Svetozar Marković

Literatura

• Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Zagreb, 1986.
• Roger Garaudy, O realizmu bez obala, Zagreb.
• Erich Auerbach, Mimeza^[1], Zagreb. Prvo njemačko izdanje: Mimesis. Dargestellte Wirklichkeit in der abendländischen Literatur, A. Francke Verlag, 1946.
• Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Zagreb.
• Sava Penčić, Realizam, Cetinje.
• O realizmu, Beograd, 1968. Priredio Sveta Lukić.

1. ↑ Mimeza Arhivirano 2008-07-16 na Wayback Machine-u